VATROGASCI PVB SARAJEVO

U ovim vremenima globalne krize ljudi su više nego ikad izloženi stresu. Što je posao zahtjevniji i složeniji, ljudi su nervozniji, što može dovesti do lošije komunikacije i međuljudskih odnosa unutar kolektiva. Osoba koja je dugotrajno izložena stresu, a ne dobiva odgovarajuću psihološku pomoć, ili samostalno ne radi na smanjivanju stresa, kroz određeni vremenski period manje je učinkovita na poslu, češće pobolijeva i ima sve više problema u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima koji je okružuju. Stres može izazvati i šef koji je neosjetljiv na osobne probleme svojih zaposlenika i koji komunicira sa svojim zaposlenicima isključivo s pozicije „moći“. Poboljšanje radne učinkovitosti i kvalitete rada na poslu možemo očekivati jedino kada podupiremo razvijanje pozitivne atmosfere i adekvatne komunikacije. To ne znači da se mora tolerirati neučinkovitost i nerad, nego upravo suprotno. Pružajući zaposlenicima radionice s ciljem ublažavanja stresa i jačanjem njihovih unutarnjih snaga, možemo im pomoći da budu zadovoljniji samim sobom te ćemo u konačnici postići i bolji poslovni rezultat i prema klijentima s kojima radimo. Ako smo u stanju postići psihičku ravnotežu u svojem organizmu, zračit ćemo pozitivno te ćemo i mi djelovati na ljude oko sebe na isti način. Nažalost, isto tako ako smo pod dugotrajnim stresom, nećemo moći jasno vidjeti rješenje problema jer smo previše zaokupljeni sobom. Uvođenje grupa podrške i timske supervizije u kolektiv možemo riješiti dio problema, a na individualnom planom je bitna uravnotežena prehrana, redoviti san i bavljenje fizičkim aktivnostima.

KROZ OVAJ ELABORAT IZNJET ĆEMO VRSTU POSLA KOJU VATROGASCI OBAVLJAJU, REŽIM RADA I PROFESIONALNE ŠTETNOSTI.

VRSTE POSLOVA VATROGASACA

U mirnodopskom životu vatrogasci sudjeluju u mnogim nesrećama, hitnim akcijama na spašavanju ljudi i materijalnih dobara. Moderan način života zahtjeva i upotrebu novijih hemikalija, korištenju mnogih novih sredstava, pa je veoma teško predvidjeti i planirati sve vrste intervencija.Pokušat ćemo, na neki način, da grupiramo poslove u kojima i Profesionalni vatrogasci sudjeluju.

POŽAR

Požari su u velikim gradovima, naročito industrijskim, veoma učestali. Osim toga, suočeni su sa velikom raznovrsnošću materijala koji gase, pa su i opasnosti kojima se izlažu raznovrsne.  Izloženi su djelovanju visoke temperature, naročito kad rade u zatvorenim prostorijama.Kod intervecije na elektro-uređajima prijeti im opasnost od udara električnom strujom.Pri gašenju požara lako zapaljivih tekučina, plastičnih masa plinova i drugih kemijskih tvari, postoji stalna opasnost po  život zbog  mogućnosti eksplozija i gušenja…

POTRES

Potres je prirodna pojava koja, zavisno od jačine, može prouzročiti velike materijalne štete i ljudske žrtve. Naročito je opasno kada potres dogodi noću, kada su gotovo svi u svojim stanovima. Tada porušene zgrade, zatrpavaju stanovništvo i druga živa bića, kao i materijalna dobra.Prilikom potresa, osim zatrpavanja može doći i do požara - zbog kidanja električnih vodova, a zatim i do razaranja vodovodne i kanalizacijske mreže. Takođe, moguće su i eksplozije u hemijskim postrojenjima.Na mjestu nesreće vatrogasci stižu prvi, ili među prvima, i najprije spašavaju Ijudske živote i suzbijaju požar, a tek zatim prelaze na raščišćavanje terena i snabdjevanje stanovništva pitkom vodom.Efikasnost u izvršenju ovakvih zadataka - veoma teških, zavisi od psihofizičkog stanja organizma vatrogasaca.

POPLAVE

Poplave su u našoj zemlji dosta rasprostranjene i česta pojava, koja nanosi velike materijalne štete.Vatrogasci učestvuju na ispumpavanju vode, spašavajući pritom prvenstveno stanovništvo i živa bića. Pošto je tom prilikom vodovod obično zagađen, vatrogasci snabdjevaju stanovništvo pitkom vodom.U spašavanju od poplave, potrebna je veoma velika  psihofizička spremnost vatrogasaca. Osim toga, mogućnost infekcije, i oboljenja od raznih zaraznih bolesti su vrlo česte - zbog izlivanja kanalizacije.

PROMETNE NESREĆE

Prometne nesreće u kojima sudjeluju vatrogasci mogu biti nesreće na suhom, vodi i u zraku. U našoj zemlji najčešće su nesreće na suhom sudari automobila na putevima. U takvim sudarima dolazi i do gubitaka ljudskih života, teških ranjavanja i prignječenja.S obzirom da u našoj zemlji zasad ne postoje specijalizirane ekipe za prometne nesreće, i ovaj posao je prepušten vatrogasnoj službi. Vatrogasna služba je najčešće prva obavještena o nesreći, i najbrže stiže na mjesto nesreće.Pri pružanju pomoći u ovakvim nesrećama ne postoji mogućnost za kontinuirano obavljanje posla, pa je svaka situacija specifična i njeno rješavanje zavisi od vitalnosti, iskustava i domišljatosti vatrogasaca.Uklanjanje vozila, zbog spašavanja unesrećenih obavlja vatrogasna ekipa, bilo vučnom tehnikom ili rezanjem.                                                                                          I u zračnom prometu nesreće su vrlo česte. Tada dolazi do izražaja upotreba većih protupožarnih kemijskih sredstava, naročito ako se avion spušta na »trbuh«. U slučajevima izbijanja požara opasnost po život vatrogasaca je velika.  

NESREĆE U RUDNICIMA

Nesreće u rudnicima su takođe česte. Iako rudnici imaju svoje spasilačke ekipe, često se događa da i vatrogasci budu pozvani da interveniraju. U ovim nesrećama ne rijetko dolazi do zatrpavanja rudnika, trovanja rudara,a samim tim i sasioci su ugroženi.

EKSPLOZIJE

Eksplozija je također česta pojava, pri svakom požaru, i dovodi do rušenja i zatrpavanja.U hemijskoj industriji, kada se dogodi eksplozija, dolazi do rušenja objekta i zatrpavanja radnika.Prilikom spašavanja zatrpanih, treba raščišćavati i eksplozivne i druge hemijske tvari, što je velik rizik za vatrogasce.Kada prijeti opasnost od eksplozije usred aktiviranja hemijske tvari, često pozivaju vatrogasce da tu opasnost otklone. Za to je potrebna hrabrost, rizik i sposobnost. Eksplozije zapaljivih plinova mogu unakaziti i nanesti teške posljedice - kako radnicima tako i vatrogascima.

RAD SA HEMIJSKIM I RADIOAKTIVNIM TVARIMA

Rad sa hemijskim i radioaktivnim tvarima obavlja se kako u raznim institutima i laboratorijama, tako i u mnogim hemijskim poduzećima. Događa se da radnici budu zatrovani iIi, pak, dođe do masovnih trovanja uslijed pucanja cjevi i sl.Na skladištima hemikalija može doći do raznih hemijskih procesa, uslijed čega postoji opasnost kako materijalna, tako i za radnike i okolno stanovništvo.Vatrogasci se probijaju da pronađu centar hemijske reakcije, da ga neutraliziraju i otklone.Rad sa radioaktivnim tvarima je još opasniji, jer nema uobičajenih znakova koji upozoravaju na opreznost.

SPAŠAVANJE ŽIVIH BIĆA IZ BUNARA, JAMA I BLATIŠTA

U našoj zemlji ima jama, često vertikalnih u koje upadne čovjek ili domaća životinja. Vatrogasac  mora raditi pod veoma oskudninom svjetlošću, a prijeti mu opasnost od erozija i podzemnih plinova. Osim toga, moguća su i trovanja i infekcije bunarskom vodom, koja je, najčešće, zagađena.Blatišta otpadnih voda, obala rijeka i jezera i sl. su mjesta nesreće, davljenja djece i odraslih. Njihovo izvlačenje je veoma teško.

RAZNI POSLOVI

Odbjegle duševne bolesnike koji su se popeli na krov, most ili neki drugi visoki objekat, vatrogasci skidaju pomoću pomagala. Oni takođe spašavaju osobe koje ostanu u liftu - između spratova,  itd.Raznovrsni poslovi koje vatrogasci obavljaju prinuđuju ih da u vremenu van intervencije uče i vježbaju kako se to u praksi radi. Nastava i vježbe veoma su intenzivne i osposobljavaju vatrogasce da u službi budu što efikasniji.

PROFESIONALNE ŠTETNOSTI KOJIMA SU IZLOŽENI PROFESIONALNI VATROGASCI

Profesionalne štetnosti su faktori koji proističu iz radnog procesa u vanjskih uvjeta rada i mogu  djelovati štetno na zdravlje vatrogasaca i njihovu radnu sposobnost.S obzirom na raznovrsnost posla, vatrogasci su izloženi mnogobrojnim štetnostima. Nabrojati ćemo najčešće:

-        radno vrijeme,

-        prekovremeni rad (javlja, se često naročito pri katastrofama),

-        prekomjerni intenzitet rada,

-         dug, prisilan i jednoliki položaj tjela (pri gašenju požara),

-         prekomjerno naprezanje lokomotornog aparata, organa za disanje, centralnog nervnog sustava, organa vida itd. (naročito izražena u ovoj profesiji),

-         povećana temperatura (požari, spašavanje iz rudnika),

-         vlaga (požari, poplave),

-         Prašina,

-         toksične tvari i opasnost od eksplozije (potiču od sredstava za gašenje požara i tvari koje se gase),

-        mehaničko - fizički faktori i udar električne struje ,

-        mogućnost pada sa visine ili pri radu na zemlji,

-        mogućnost infekcije (poplave, spašavanje iz bunara, jama, blata. . .),

-        nepodesni uticaj atmosfere pri radu na otvorenom polju,

-         defekti osvijetljenja,

-         mogućnost prometne nesreće zbog hitnog transporta do mjesta intervencije.

Smatramo da nije potrebno podvlačiti da su prilikom obavljanja svog posla, vatrogasci jednovremeno izloženi većini nabrojanih profesionalnih štetnosti.Profesionalne štetnosti igraju značajnu ulogu u nastajanju profesionalnih oboljenja. Međutim, one mogu i  smanjiti otpornost organizma na bolesti koje prouzrokuju utjecaji neprofesionalnog karaktera. Tako, pojedina neprofesionalna oboljenja budu češća.Također, ova oboljenja mogu se javiti u težim oblicima.Posebno naglašavamo pojavu profesionalnih povreda kod ovih profesija pod kojima se podrazumijeva neočekivani utjecaj faktora čije djelovanje dolazi iz vana i koji stoje u neposrednoj vezi sa uvjetima rada (mehanički, fizički, kemijski faktori kao i iznenadna promjena fiziološkog stanja organizma).                                                                                                                    Radno vrijeme vatrogasaca je raspoređenu u smjenama 12/24,12/48, smjene počinju  u 08 i 20 sati. Činjenica da poslije dežurstva u dnevnoj smjeni (od 08 do 20 sati) i odmora od 24 sata slijedi noćna smjena (od 20 do 08sati) i potpuno remeti uobičajeni biološki ritam akitvnosti neuroživčanog sustava i funkcija pojedinih organa u organizmu. U uvjetima naizmjeničnih dežurstava: dnevna - noćna smjena, organizmu nije nikako moguće da se adaptira na bilo koji od ovih režima. Pri svemu ovome, ne treba zaboraviti ni to da su operativni radnici u ovoj službi obavezni da se u svom slobodnom vremenu odazovu vanrednim pozivima, što znači da i tada ne prestaje u potpunosti njihova pripravnost.                                                                               Prilikom izvođenja praktičnih vježbi vatrogasci koriste ličnu zaštitnu opremu, te se služi sa svim spravama i pomoćnim alatom koji primjenjuju  u uvjetima pravog požara ili drugih intervencija. Od tuda se smatra da je tjelesni napor sa gledišta energetske potrošnje u toku ovih vježbi gotovo identičan opterećenju u toku interveniranja na mjestu požara i sl. 

Rezime

Vatrogasci obavljaju veoma odgovoran, naporan i human posao. Izloženi su ne samo tjelesnim naprezanjima, nego i duševnim uzbuđenjima - zbog stalne pripravnosti, a pogotovo zbog izvanredno uzbudljivih, opasnih i psihički stravičnih prizora, situacija i intervencija. Sudjeluju u gašenju požara, saniranju opasnih situacija, u spašavanju osoba, stoke i imovine - pri požarima, potresima, poplavama, eksplozijama, prometnim nesrećama, odronjavanjima i drugim vidovima nesreća u rudnicima i drugde.

U toku svog rada vatrogasci su izloženi obilju štetnosti koje se smatraju profesionalnim štetnostima za vatrogasce, jer se pojavljuju, razvijaju i djeluju na mjestima požara, poplava, eksplozija, rušenja i drugim situacijama gde su vatrogasci pozvani da interveniraju.           Štetnosti mogu biti fiziološkog i biološkog porijekla, često neočekivano prisutne u izvanredno velikim količinama sa ogromnom snagom razaranja i ozljeđivanja. Često se njihova djelovanje na organizam ispoljava sa zakašnjenjem od 12 sati do nekoliko dana, (npr. neka trovanja plinovima).S obzirom na izvanredno teške, stihijske i neočekivane opasnosti, vatrogasci su pri obavljanju profesionalnih zadataka izloženi izvanredno visokom stupnju rizika po zdravlje, pa čak i života. Povrede u smislu opekotina, preloma, otvorenih rana, trovanja i druge prirode, pa čak i smrtne, posebno su karakteristične za ovu rizičnu profesiju. Stalno i maksimalno angažiranje za što efikasnije izvršavanje zadataka iziskuju fizički i duševno potpuno zdrave i sposobne članove za ovaj poziv. Stoga se i medicinska selekcija i pri profesionalnoj orijentaciji za ovaj poziv bazira na gotovo ,rigoroznim zahtjevima potpune fizičke, duševne, intelektualne i etičke besprijekornosti. Normativi pri selekciji su čak izvanredno specifične (odnos visine i težine, vitalni kapacitet, izoštrenost sluha, itd.).

Zbog mnogobrojnih štetnih psiho - fizičkog, hemijskog, biotičkog ili drugog porijekla, uvijek prisutnih na mjestu interveniranja, već i zbog izvanredno velikog rizika po život na radnom mjestu vatrogasaca, slobodno se može tvrditi da se sa ovakvim opasnostima po život u toku svog redovnog zanimanja sreću isključivo vatrogasci koji svoje zadatke mogu da obavljaju samo uz visoku moralnu i etičku odgovornost. Neočekivano teške situacije zahtjevaju od vatrogasaca  da se maksimalno angažiraju na spašavanju osoba u životnoj opasnosti, na obezbeđenju materijalnih dobara i na međusobnom, pomaganju i spašavanju prilikom učešća u akciji.

I- UVODNE NAPOMENE
       1. Ovim Kodeksom uređuju se načela ponašanja državnih službenika u tijelima državne službe u Federaciji BiH u vršenju zadataka predviđenih opisom radnog mjesta u odnosu na nadređene i podređene državne službenike , suradnike, građane kao stranke korisnike usluga tijela držabne službe i druge subjekte.
      2. Cilj etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Kodeks) je da državni službenik, kao personifikacija tijela državne službe , svojim ponašanjem  štiti javni i privatni interes utemeljen na ustavu i zakonu i tako doprinosi jačanju uloge i ugleda državne službe.
      3. Kodeks sadrži načela etičkog ponašanja, postupak upoznavanja, prihvatanja i nadzor nad sprovedbom Kodeksa.

II- NAČELA ETIČKOG KODEKSA
      4. U ostvarivanju načela  Kodeksa, državni službenik obavezan je da poduzima, sukladno ovom Kodeksu, određene radnje i mjere, odnosno da se uzdržava onih radnji koje su kao takve zabranjene.
     5. U izvršavanju zadataka predviđenih opisom radnog mjesta, pored obaveza koje proizilaze iz ustava, Zakona i drugih propisa, državni službenik osigurava:
      - poštivanje ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije BiH, zakona i drugih propisa     u     državi Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH;
      - poštivanje  i privrženost  pravnom poretku države Bosne i Hercegovine i Federacije BiH;
      - poštivanje vrijednosti međunarodnog prava;
      - sprečavanje zloupotrebe pozicije u tijelu državne službe  u korist osobnog interesa;
      - savjesno, stručno, samostalno i odgovorno obavljanje zadataka, uz puno zalaganje za afirmaciju državne službei čuvanje njezinog ugleda, o čemu se mora voditi računa i izvan radnog vremena;
      - pronalaženje, u svakom konkretnom slučaju, na ustavu i zakonu utemeljenog rješenja i sprečavanje u radu tijela državne službe;
      - strpljivo, pristojno i ljubazno ponašanje prema uposlenim u tijelu državne službe, prema građanima kao strankama, u ostvarivanju njihovih ustavom i zakonom utvrđenih prava , poštivanje njihovog dostojanstva, prava i sloboda, ravnopravnosti i jednakosti;
     - ažurnost i tačnost u radu;
     - poštivanje radne discipline;
     - razvijanje osobnog entuzijazma za rad u konkretnom tijelu državne službe i kult rada uopće;
     - što bolje uvjete za rad drugih uposlenih u tijelu državne službe (npr. da se uzdrži od glasnog smijanja, galame, dovikivanja, bacanja stvari, igre i šale koje su nedolične za državnu službu);
     - prikladnu odjevenost;
     - svođenje privatnih posjeta u tijelu državne službena najmanju mjeru;
     - da se imovina i radno vrijeme ne koriste u privatne svrhe;
     - njegovanje lijepe riječi (usmene i pismene) na jezicima koji su u službenoj upotrebi u FBiH;
     - stalno opće i stručno obrazovanje, usavršavanje i kulturno ponašanje;
     - da svoje znanje nesebično prenosi na druge uposlene u tijelu državne službe i da im daje tačne informacije;
     - da nagrađivanje bude samo rezultat rada;
     - izbjegavanje sklonosti ka favorizovanju određenog državnog službenika i namještenika;
     - razvijanje kolegijalnih i korektnih odnosa prema drugim državnim službenicima;
     6. Državnom službeniku nije dozvoljeno:
     - obavljanje ili ne obavljanje nekog posla u državnoj službi u kojem postoji njegov osobni interes;
     - da koristi imovinu tijela državne službe u privatne svrhe;
     - povlaščivanje i prekoračivanje određenih prava zbog političke, nacionalne, vjerske, spolne ili druge pripadnosti;
     - iskazivanje sklonosti prema nekoj fizičkoj ili pravnoj osobi u postupku rješavanja predmeta;
     - postojanje materijalnog interesa urješavanju predmeta iz nadležnosti državnog tijela, davanje informacija ako to nije sukladno zakonu, drugom propisu, pravilima i zahtjevima tijela državne službe;
      - zlouporabiti poziciju u tijelu državne službe u korist osobnog interesa;
      - nanošenje materijalne štete tijelu državne službe, namjerno ili iz krajnje nepažnje ili podstrekavanje drugih da to čine;
      - da u službenim prostorijama koriste, posjeduju, prodaju, prenose ili kupuju alkohol i druga zabranjena sredstva;
      - primanje poklona od trećih osoba.
     7. Pod poklonima iz alineje 10.točke 6 ovoga Kodeksa podrazumjeva se svaki poklon koji ima novčanu vrijednost, a uključuje novčana sredstva i usluge.
     8. Tijela državne službe mogusukladno zakonu i ovom Kodeksu zbog svojih specifičnosti utvrditi i druga pravila ponašanja državnih službenika.

III-OBAVEZA UPOZNAVANJA SADRŽAJA KODEKSA
     9. Svi uposleni u tijelu državne službe koji se prvi put upošljava utijelo državne službe, obavezni su potpisati akt da su upoznati sa sadržajem Kodeksa.
     10. Akt o upoznavanju sadržaja Kodeksa je sastavni dio personalnog dosijea državnog službenika.

IV-NADZOR NAD SPROVEDBOM KODEKSA
      11. Nadzor nad sprovedbom ovog kodeksa vrši rukovoditelj tijela državne službe.
      12. U slučaju ne poštivanja načela i pravila Kodeksarukovoditelj tijela državne službe poduzeće odgovarajuće mjere sukladno Zakonu o državnoj službi u FBiH, odnosno drugim propisima.

V- STUPANJE NA SNAGU KODEKSA
      13. Ovaj Kodeks stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH.

Broj 01-05-02-18/05                                                                                          Ravnatelj
prosinac 2004. godine                                                                               mr.Enver Išerić, v.r.
Sarajevo